Jedna od najučestalijih kroničnih bolesti u svijetu je upravo astma. Čak 300 milijuna ljudi boluje od astme, a najčešće se dijagnosticira u dječjoj dobi i to do pete godine života. Što je astma i kako si pomoći kada je u pitanju ova bolest?
Dijagnoza astme
Ako ste se kroz život susreli s otežanim disanjem praćenim suhim kašljem, stezanjem u prsima, osjećajem nedostatka zraka i zviždanjem u prsima, možda je vrijeme za internistički pregled kako biste provjerili radi li se o astmi.
Uvidom u anamnezu i fizikalnim pregledom specijalist internist postavit će dijagnozu astme. Ona se potvrđuje testovima plućne funkcije i to najčešće spirometrijom – brzom i potpuno bezbolnom pretragom kojom se utvrđuje stupanj suženja dišnih puteva. Uz spirometriju, obavezno se radi i bronhodilatacijski test, a ako je potrebno i bronhoprovokacijski test, rentgen srca i pluća, citološki pregled iskašljaja ili bris nosa na eozinofile.
Liječenje astme i kako si možete pomoći
Pri liječenju astme glavna misao vodilja je postići kontrolu nad simptomima uz minimalnu dozu lijeka. Samo liječenje spoj je nefarmakoloških i farmakoloških mjera, a da bi bilo učinkovito potrebno je prethodno ustanoviti radi li se o alergijskoj ili nealergijskoj astmi. Naime, alergijska astma posljedica je pojačane osjetljivosti dišnih puteva te imunološke upale nakon udisanja alergena, dok se nealergijska astma javlja kao posljedica nealergijskog okidača (npr. stres, nikotinski dim, ekstremna vrućina ili hladnoća, virusne infekcije) i to češće u žena.
Nefarmakološke mjere liječenja odnose se na izbjegavanje okidača astme. Tako se savjetuju primjerice prestanak pušenja, redukcija težine i vježbe disanja kako bi se izbjeglo plitko disanje, karakteristično za astmu.
Terapija lijekovima, tj. farmakološko liječenje sastoji se od protuupalnih lijekova i bronhodilatatora, a važno je istovremeno liječiti i bolesti koje mogu odmoći u samom liječenju astme (npr. Alergijski rinitis, nosne polipe, gastroezofagealnu refluksnu bolest).
