Mnogi ljudi barem su jednom doživjeli situaciju u kojoj se iznenada probude iz sna uz osjećaj ubrzanog ili snažnog rada srca. Taj osjećaj, koji se često opisuje kao lupanje srca dok ležim, može biti vrlo neugodan i izazvati zabrinutost, osobito ako se ponavlja ili dolazi bez jasnog razloga. Ipak, u velikom broju slučajeva riječ je o fiziološkoj reakciji organizma koja ne mora nužno upućivati na ozbiljan zdravstveni problem.
Tijekom spavanja tijelo prolazi kroz različite faze sna, uključujući lagani san, duboki san i REM fazu. U tim fazama dolazi do promjena u radu živčanog sustava, disanju i radu srca. Ponekad se može dogoditi nagla aktivacija simpatičkog živčanog sustava, dijela živčanog sustava odgovornog za reakciju “bori se ili bježi”. U takvim situacijama srce počinje brže kucati, disanje se ubrzava, a osoba se može probuditi s osjećajem nelagode ili uznemirenosti.
Jedan od čestih uzroka naglog buđenja uz ubrzan rad srca su noćne panične epizode. Iako se povezuju s anksioznošću, mogu se pojaviti i kod osoba koje tijekom dana ne osjećaju izražene simptome. Tijekom takve epizode osoba se može probuditi s ubrzanim pulsom, osjećajem straha, znojenjem i nedostatkom zraka. Ove epizode često traju nekoliko minuta i spontano prolaze, ali mogu ostaviti osjećaj iscrpljenosti i zabrinutosti.
Drugi mogući uzrok je apneja u snu, poremećaj kod kojeg tijekom spavanja dolazi do kratkotrajnih prekida disanja. Kada tijelo osjeti pad razine kisika, aktivira se obrambeni mehanizam koji uzrokuje naglo buđenje i ubrzan rad srca. Osobe s apnejom često ne primjećuju prekide disanja, ali mogu primijetiti umor tijekom dana, glavobolje ili lošu kvalitetu sna.
Hormonske promjene također mogu igrati važnu ulogu. Promjene u razini hormona, osobito tijekom stresnih razdoblja, mogu utjecati na rad srca i živčanog sustava. Tijelo tada može reagirati ubrzanim pulsom i povećanom svjesnošću rada srca, osobito u trenucima mirovanja.
Važno je razlikovati subjektivni osjećaj lupanja srca od stvarnog poremećaja srčanog ritma. U mnogim slučajevima osoba ima osjećaj da srce radi nepravilno ili ubrzano, iako je ritam uredan. Međutim, postoje i situacije kada lupanje srca može biti povezano s aritmijama, odnosno poremećajima srčanog ritma koji zahtijevaju liječničku procjenu.
Roditelji, ali i odrasle osobe, često reagiraju zabrinuto kada se takvi simptomi pojave. No važno je ostati smiren i obratiti pažnju na učestalost i trajanje simptoma. Ako se epizode javljaju rijetko, traju kratko i nisu praćene drugim simptomima, najčešće nema razloga za paniku.
S druge strane, ako se lupanje srca dok ležim javlja često, traje dulje vrijeme ili je praćeno simptomima poput vrtoglavice, bolova u prsima, nesvjestice ili izraženog nedostatka zraka, potrebno je potražiti liječnički savjet. U takvim slučajevima preporučuje se napraviti EKG, Holter monitoring ili druge dijagnostičke pretrage kako bi se utvrdio uzrok simptoma.
Osim medicinske obrade, važno je obratiti pažnju na životne navike. Smanjenje stresa, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i izbjegavanje stimulansa poput kofeina mogu značajno smanjiti pojavu simptoma. Tehnike opuštanja poput dubokog disanja ili meditacije također mogu pomoći u smanjenju napetosti i regulaciji rada srca.
U konačnici, naglo buđenje uz ubrzan rad srca može izgledati zastrašujuće, ali u većini slučajeva riječ je o prolaznoj pojavi. Ključno je prepoznati znakove koji upućuju na potrebu za dodatnom obradom i na vrijeme potražiti stručni savjet.
