Astma je kronična upala dišnih putova. Karakterizira ju preosjetljivost bronha na različite podražaje. Ti podražaji mogu biti genetski uvjetovani, a može biti riječ i o okolišnim čimbenicima. Riječ je o bolesti od koje boluje oko 250 tisuća ljudi u Hrvatskoj, s tendencijom porasta broja oboljelih.
Prvi simptomi astme
Astma se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako se najčešće javlja do 5. godine života. Češće će se javiti u žena, a rizični čimbenici za njen razvoj mogu biti debljina i česti bronhitisi u djetinjstvu.
Uobičajeni znakovi i simptomi astme uključuju: kašalj, piskanje u prsima, teškoće s disanjem, pritisak u prsima. Karakteristično je da se simptomi pojavljuju ili pogoršavaju tijekom večernjih sati ili tijekom ranog jutra (obično pred zoru). Nerijetko se astma javlja samo upornim suhim kašljem.
Kako smiriti napadaj astme
Bilo da je suptilan ili izražen, napadaj astme podrazumijeva pogoršanje simptoma uzrokovano stezanjem mišića oko dišnih puteva. Napadaj astme je iznenadan, a okidač nije jednoznačan već se razlikuje od osobe do osobe. Glavni uzroci napadaja astme su alergije ili infekcije.
Važan korak u smirivanju napadaja je micanje od okidača napada te uzimanje inhalacije lijeka za brzo djelovanje. U slučaju da to ne pomogne, moguće je uzeti dodatnu dozu lijeka, nakon čega treba potražiti liječničku pomoć ukoliko lijek ne pomogne. Hitna liječnička pomoć nužna je u slučaju pojave teških simptoma (pr. Otežano disanje koje prekida govor, plavljenje usana ili prstiju, stezanje u prsima, jaki kašalj).
Kako olakšati disanje kod astme
Liječenje astme sastoji se od nefarmakoloških i farmakoloških mjera. Nefarmakološke mjere uključuju savjete u vezi izbjegavanja okidača astme, vježbe abdominalnog disanja i kontinuiranog bazalnog disanja kako bi se spriječilo plitko disanje. Farmakološke mjere propisuje liječnik, na temelju učestalosti i težini simptoma, vrijednostima parametara plućne funkcije i sukladno stupnjevima bolesti prema GINA smjernicama. Vrlo je važno redovito uzimanje propisane terapije, čak i u periodima kada nisu prisutni simptomi, jer i najmanji okidač može ponovno aktivirati bolest.
