Povremene epizode ubrzanog rada srca mogu predstavljati dijagnostički izazov. Osoba može kod kuće osjetiti izrazito lupanje srca, vrtoglavicu i nedostatak zraka, ali do dolaska u ambulantu simptomi mogu potpuno prestati. Srčani ritam tijekom pregleda tada može biti uredan, iako je nekoliko sati ili dana prije toga postojala stvarna aritmija.
Takav razvoj događaja ne znači da osoba umišlja simptome niti da daljnja obrada nije potrebna. Poremećaji srčanog ritma često se javljaju povremeno, pa se dijagnostika prilagođava učestalosti i trajanju napada. Cilj je zabilježiti električnu aktivnost srca tijekom simptoma i utvrditi odakle ubrzani ritam nastaje.
Jedan od poremećaja koji se može pojavljivati na ovaj način jest supraventrikularna tahikardija. Karakteriziraju je nagli početak i završetak epizode, zbog čega standardni EKG između napada ne mora pokazati promjene.
Razgovor s pacijentom prvi je dio dijagnostike
Dijagnostika ne počinje uređajem, nego detaljnim razgovorom. Liječnika zanima kako je napad počeo, koliko je trajao i je li završio naglo ili postupno. Važno je opisati je li srce kucalo pravilno, ali vrlo brzo, ili je postojao osjećaj nepravilnog ritma i preskakanja.
Treba navesti popratne simptome, među kojima mogu biti vrtoglavica, slabost, znojenje, nedostatak zraka, umor i nelagoda u prsima. Posebno je važno spomenuti gubitak svijesti, snažnu bol u prsima ili izrazito otežano disanje.
Liječnik će pitati jesu li se napadi pojavili u mirovanju ili tijekom aktivnosti, postoji li povezanost sa stresom, kofeinom, energetskim pićima, pušenjem ili određenim lijekovima. Informacije o hormonalnim promjenama i postojećim srčanim bolestima također mogu biti važne.
Zašto je opis naglog početka važan?
Normalno ubrzanje pulsa najčešće se razvija postupno. Tijekom tjelesnog napora organizmu je potrebno više kisika, pa srce kuca brže. Nakon prestanka aktivnosti puls se postupno usporava.
Kod supraventrikularne tahikardije osoba često opisuje drugačiji obrazac. Srce odjednom počne vrlo brzo kucati, iako neposredno prije toga nije bilo napora. Napad se može završiti jednako naglo, nakon čega se osoba ponovno osjeća normalno.
Takav opis može pobuditi sumnju na aritmiju, ali nije dovoljan za postavljanje konačne dijagnoze. Za određivanje vrste poremećaja ritma potrebno je zabilježiti električnu aktivnost srca.
EKG kao osnovna pretraga
Elektrokardiogram je osnovna pretraga u procjeni srčanog ritma. Elektrode postavljene na tijelo bilježe električne impulse koji prolaze kroz srce, a dobiveni zapis liječniku omogućuje analizu ritma i provođenja signala.
Ako se supraventrikularna tahikardija pojavi tijekom snimanja, EKG može potvrditi da je srce ubrzano te pomoći pri određivanju vrste aritmije. To je vrlo vrijedna informacija jer se način liječenja može razlikovati ovisno o mjestu i mehanizmu nastanka ubrzanog ritma.
Ipak, standardni EKG traje kratko. Ako napad prestane prije snimanja, nalaz može izgledati uredno. Uredan EKG između epizoda zato ne isključuje mogućnost povremene aritmije.
Što kada standardni EKG ne zabilježi napad?
Kada se simptomi pojavljuju povremeno, liječnik može preporučiti Holter EKG. Riječ je o kontinuiranom snimanju srčanog ritma tijekom 24 ili 48 sati, a prema potrebi i tijekom duljeg razdoblja.
Pacijent tijekom nošenja uređaja uglavnom obavlja uobičajene dnevne aktivnosti. Cilj je povećati mogućnost da se epizoda zabilježi upravo u trenutku kada se pojavi. Nakon završetka snimanja liječnik analizira podatke i uspoređuje promjene ritma s vremenom kada je pacijent prijavio simptome.
Holter može zabilježiti kratke epizode koje osoba jedva primijeti, ali i dulje napade praćene jasnim tegobama. Ako se simptomi javljaju rijetko, kratko snimanje možda neće biti dovoljno pa se daljnji oblik praćenja određuje prema individualnoj procjeni.
Zašto je dnevnik simptoma koristan?
Tijekom kardiološke obrade korisno je voditi jednostavne bilješke. Potrebno je zapisati datum i vrijeme napada, njegovo približno trajanje te aktivnost koja mu je prethodila.
Može se navesti je li osoba prije napada bila pod izraženim stresom, pila kavu ili energetsko piće, pušila ili uzela određeni lijek. Važno je zapisati i sve simptome koji su se pojavili uz ubrzani puls.
Tijekom nošenja Holtera takav dnevnik pomaže liječniku povezati subjektivne tegobe sa zapisom srčanog ritma. Ako pacijent zabilježi da je u određeno vrijeme osjetio snažno lupanje srca, liječnik može posebno analizirati taj dio snimke.
Dnevnik ne zamjenjuje dijagnostičku pretragu, ali može povećati vrijednost prikupljenih podataka.
Uloga ultrazvuka srca
Ultrazvuk srca, odnosno ehokardiografija, koristi se za procjenu građe i funkcije srca. Ovom pretragom mogu se pregledati srčane klijetke, pretklijetke, zalisci i način na koji srce pumpa krv.
Supraventrikularna tahikardija može se pojaviti kod osoba koje nemaju strukturnu bolest srca. Ipak, ultrazvuk je važan jer pomaže isključiti ili prepoznati bolesti srčanih zalistaka i druge promjene koje mogu biti povezane s aritmijama.
Nalaz ultrazvuka liječniku daje širu sliku zdravstvenog stanja srca. Zajedno s EKG-om, Holterom i opisom simptoma omogućuje donošenje preciznije odluke o daljnjem praćenju ili liječenju.
Što je elektrofiziološka obrada?
Kod osoba koje imaju učestale, dugotrajne ili složenije epizode može se preporučiti elektrofiziološka obrada. Riječ je o specijaliziranoj pretrazi kojom se detaljno ispituje električni sustav srca.
Tijekom pretrage mogu se utvrditi mjesto nastanka aritmije i abnormalni električni putovi koji omogućuju kruženje impulsa. Dobivene informacije mogu biti važne za planiranje daljnjeg liječenja.
Elektrofiziološka obrada posebno je značajna kada se razmatra kateterska, odnosno radiofrekventna ablacija. Tada se ne procjenjuje samo postoji li aritmija, nego i koji je dio električnog sustava odgovoran za njeno pokretanje i održavanje.
Odluku o potrebi za takvom obradom donosi kardiolog na temelju simptoma i prethodnih nalaza.
Zašto je važno razlikovati vrste ubrzanog rada srca?
Nije svako lupanje srca supraventrikularna tahikardija. Puls može biti ubrzan zbog tjelesne aktivnosti, stresa, uzbuđenja ili drugih normalnih reakcija organizma. Ubrzani rad srca može se pojaviti i kod različitih vrsta aritmija.
Zbog toga se liječenje ne bi trebalo određivati samo prema osjećaju da srce kuca brzo. Potrebno je utvrditi mehanizam i mjesto nastanka poremećaja ritma.
Različite vrste aritmija mogu zahtijevati različite lijekove, postupke ili načine praćenja. Dijagnoza zato nije samo naziv problema, nego temelj za odabir sigurnog i učinkovitog liječenja.
Detaljan pregled simptoma, uzroka i mogućnosti liječenja pruža članak Supraventrikularna tahikardija, u kojem su objašnjene i situacije koje zahtijevaju hitnu liječničku procjenu.
Što ako osoba ima vrlo rijetke napade?
Kod pojedinih osoba epizoda se pojavi rijetko, traje kratko i ne izaziva značajne tegobe. Ako nema strukturne bolesti srca i simptomi ne narušavaju kvalitetu života, liječnik može preporučiti praćenje.
Praćenje ne znači da simptome treba zanemariti. Važno je dolaziti na dogovorene kontrole, bilježiti nove napade i obavijestiti liječnika ako se njihov obrazac promijeni.
Ako epizode postanu češće, dulje ili intenzivnije, dijagnostički i terapijski plan može se prilagoditi. Promjene poput pojave jake omaglice, boli u prsima, gubitka svijesti ili otežanog disanja zahtijevaju novu procjenu.
Kako se nalazi povezuju s liječenjem?
Nakon postavljanja dijagnoze kardiolog procjenjuje učestalost i trajanje napada, težinu simptoma, opće zdravstveno stanje i prisutnost drugih bolesti srca.
Kod rijetkih i blagih epizoda može biti dovoljno praćenje i izbjegavanje poznatih okidača. Nekim pacijentima liječnik može objasniti vagalne manevre kojima se pokušava usporiti provođenje električnih impulsa kroz srce. Takvi se postupci primjenjuju samo prema individualnim uputama.
Kod čestih napada mogu se propisati lijekovi za kontrolu ritma ili srčane frekvencije. Ako se epizode ponavljaju, značajno narušavaju kvalitetu života ili lijekovi nisu učinkoviti, može se preporučiti radiofrekventna ablacija.
Može li snimanje aritmije promijeniti odluku o terapiji?
Može. Kada se na EKG-u ili drugom obliku praćenja točno zabilježi vrsta aritmije, liječnik može donijeti precizniju odluku o liječenju.
Zapis pokazuje kako električni impuls prolazi kroz srce i može pomoći razlikovati pojedine oblike supraventrikularne tahikardije. To je osobito važno ako se razmatra ablacija, jer je cilj zahvata ukloniti ili prekinuti područje odgovorno za nastanak aritmije.
Bez odgovarajuće dijagnostike teško je procijeniti je li za pacijenta najbolji izbor samo praćenje, propisivanje terapije (lijekova) ili invazivniji oblik liječenja.
Kada simptomi zahtijevaju hitnu reakciju?
Bez obzira na to je li aritmija ranije dijagnosticirana, hitnu pomoć treba potražiti kada ubrzani rad srca prati gubitak svijesti ili osjećaj neposrednog gubitka svijesti.
Jaka bol u prsima, osobito ako se širi u ruku, rame, vrat ili čeljust, također zahtijeva hitnu procjenu. Jednako vrijedi za otežano disanje, osjećaj gušenja, izrazitu slabost, hladan znoj i blijedilo.
Hitna procjena potrebna je i kada napad traje dulje vrijeme i ne prestaje spontano ili nakon postupaka koje je prethodno preporučio liječnik.
Uredan nalaz između napada ne znači da problem ne postoji
Osobe s povremenom aritmijom ponekad prolaze više pregleda prije nego što se napad uspije zabilježiti. To može biti frustrirajuće, ali je posljedica same prirode poremećaja koji se ne mora pojavljivati svakodnevno.
Važno je nastaviti obradu prema preporuci liječnika i pružiti što precizniji opis simptoma. Kombinacija razgovora, EKG-a, Holtera, ultrazvuka srca i, prema potrebi, elektrofiziološke obrade, omogućuje postavljanje dijagnoze.
Pravodobno prepoznavanje vrste aritmije pruža veću sigurnost pacijentu i omogućuje odabir liječenja prilagođenog njegovim simptomima i zdravstvenom stanju.
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti liječnički pregled, dijagnozu ili individualnu preporuku kardiologa.
