Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje suženje bronha, otežano disanje, kašalj i piskanje u prsima. Alergijska astma najčešći je oblik bronhijalne astme, a nastaje kao odgovor imunološkog sustava na određene tvari iz okoliša. Kada alergeni potaknu upalni proces u bronhima, dišni putovi se sužavaju, što dovodi do karakterističnih simptoma poput otežanog disanja, kašlja i piskanja.
Najčešći okidači
Najčešći okidači alergijske astme su grinje, pelud, dlaka kućnih ljubimaca i plijesan. Izloženost tim tvarima može izazvati napadaje astme ili pojačati postojeće simptome, zbog čega je važno smanjiti kontakt s alergenima koliko god je moguće.
Razlika od nealergijske astme i dijagnostika
Za razliku od nealergijske astme, koja nije povezana s vanjskim alergenima, alergijska astma jasno se povezuje s imunološkom reakcijom na specifične tvari. Dijagnosticira se kožnim testovima na alergene ili pretragama krvi koje mjere prisutnost specifičnih protutijela (IgE). Precizna dijagnoza omogućuje ciljano liječenje i učinkovitije upravljanje simptomima.
Jedno od čestih pitanja roditelja i odraslih pacijenata jest može li se astma izliječiti. Iako se astma ne može u potpunosti ukloniti, pravilna terapija omogućuje dugotrajnu kontrolu simptoma i normalan život bez većih ograničenja.
Slabljenje simptoma s godinama
Kod djece s astmom često se primjećuje značajno slabljenje simptoma kako odrastaju – najviše tijekom školskih godina i adolescencije. Kašalj, piskanje i otežano disanje mogu postati rjeđi ili znatno blaži, što ponekad stvara dojam da je bolest potpuno nestala.
Podaci iz istraživanja
Prema medicinskim studijama, 30–50 % djece s astmom izgubi simptome do adolescencije. Međutim, to ne znači potpuno izlječenje astme – bronhi često ostaju osjetljivi, a upalni proces može biti prisutan u pozadini, što znači da se simptomi mogu vratiti kasnije u životu, osobito uz ponovnu izloženost okidačima.






